Zrinjka Peruško

Ruska invazija na Ukrajinu bila je najvažnija tema u vijestima u 2022. te početkom 2023. godine, ali utjecaj pandemije COVID-19 očituje se u okretanju zabavnim programima s određenim porastom od prihoda od oglašavanja, koji se većinom odnosi na oglašavanje na internetu. Struktura same industrije vijesti uglavnom je ostala ista – izvanmrežna upotreba kojom dominiraju dva televizijska kanala s vijestima u stranom vlasništvu te javna televizija.

Zbog velikog oslanjanja na oglašavanje hrvatski izdavači i dalje pate od posljedica pandemije. Dok je cjelokupno tržište oglašavanja zabilježilo porast u prethodnoj godini, s 200 milijuna eura u 2021. godini na 239 milijuna eura u 2022., 110 milijuna eura je otišlo na online oglašavanje s porastom od 21% u 2022. godini i s predviđenim daljnjim povećanjem od 12% u 2023. godini. Najveći udio (41%) ostvarilo je display oglašavanje, pri čemu je 30% otišlo na društvene mreže (Facebook i Instagram za više od 90%) i 20% na tražilice. Što se tiče same podjele između medijskih izdanja, televizija ima najveći udio u oglašavanju dok tisak nastavlja opadati. Udio ispitanika u provedenoj anketi koji plaćaju online vijest i dalje je iznimno nizak, samo 8%, što znači da pojačani napori za povećanje pretplata nisu bili vrlo uspješni.

Glavne komercijalne televizijske kuće u stranom su vlasništvu više od dva desetljeća, a United Group upravlja kabelskim kanalom vijesti N1 i postajom NovaTV s najbolje rangiranim zemaljskim televizijskim kanalom. U međuvremenu, češki CME vlasnik je RTL televizije posljednjih godinu dana. Kada govorimo o tisku, tržištem dominiraju austrijske i njemačke tvrtke – tabloid 24Sata (najprodavanije novine koje privlače veliki broj publika i na internetu) je u vlasništvu Austria Styria grupe.

Javna televizija HRT ima stabilno i neovisno financiranje putem obvezne pretplate te ima i određene prihode od oglašavanja. Međutim, nedavno godišnje izvješće novoimenovanog glavnog ravnatelja HRT-a Saboru istaknulo je potrebu fokusiranja na rezanje troškova kako bi se osigurala buduća održivost tvrtke. HRT tvrdi kako je uređivački neovisan kao što se po Zakonu i očekuje, no manje mu se vjeruje od vodećih komercijalnih operatera te mnogi industrijski i akademski stručnjaci ističu njegovu kontinuiranu pristranost prema vladi.

U protekloj godini došlo je do povećane konkurencije za gledanost udarnih vijesti između tri nacionalna TV kanala jer su svi kanali krenuli emitirati večernje vijesti u 19 sati. Prema podacima rutinskog nadzora regulatora Agencije za elektroničke medije (AEM), dok su u prvom tjednu promjene prednjačile vijesti NovaTV, večernje vijesti HTV-a bile su među deset najgledanijih emisija u veljači 2023. godine. Isto tako, HTV 1 imao je najveću cjelodnevnu gledanost tijekom veljače (18,1 %), a zatim slijede dvije komercijalne postaje u stranom vlasništvu – NovaTV (14,5 %) te RTL TV (14 %). U udarnom terminu redoslijed je obrnut gdje RTL TV vodi.

Ipak postoje određeni znakovi zamora s vijestima u prošloj godini. Ruska invazija na Ukrajinu oživjela je sjećanja na traumu rata u Hrvatskoj 1990-ih godina, a nakon pandemije COVID-19 i sada Ukrajine možda će se okrenuti zabavi. Najgledaniji televizijski program u veljači 2023. godine bilo je hrvatsko natjecanje za pjesmu Eurovizije, a prošlu godinu obilježila je brončana medalja hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu.

Novinarstvo nastavlja biti teška profesija u Hrvatskoj, a ekonomski pritisci koje je nametnula pandemija na samu novinsku industriju samo su pridonijeli nedostatku sigurnosti posla s kojim se mnogi novinari suočavaju. Fizički napadi na novinare su neuobičajeni, ali prijetnje i verbalni napadi nisu i nastavljaju se posebice prema onima koji imaju oporbena ili liberalna stajališta te prema istraživačkim novinarima. Prema Hrvatskom novinarskom društvu, bilo je više od 900 tužbi za povredu ugleda ili časti koje su i dalje aktivne u prošloj godini te one povećavaju pritisak na samu slobodu izražavanja. Čak i ako većina njih na kraju propadne na sudu, to može trajati godinama. Budući da se veliki iznos odštete obično traži od pojedinačnih novinara ili izdavača (često internetskih portala), oni imaju zastrašujući učinak na slobodu izražavanja te doprinose autocenzuri.

Nakon široko rasprostranjenog izvještavanja o slučajevima korupcije povezanima s dužnosnicima vladajuće stranke HDZ, Vlada planira suzbiti curenje informacija novinarima. Ova mjera bila bi usmjerena na curenje sličnih sadržaja od strane dužnosnika medijima iz istraga o korupciji visokog profila. Ne iznenađuje činjenica da su ti planovi naišli na prosvjede ne samo novinara već i javnosti.

Tekst je preuzet iz Izvještaja o digitalnim vijestima Reutersovog instituta za istraživanje novinarstva Sveučilišta u Oxfordu, izvor: https://reutersinstitute.politics.ox.ac.uk/digital-news-report/2023/croatia

Tekst prevela Karla Martinić