Zrinjka Peruško

Reuters institut za istraživanje novinarstva Sveučilišta u Oxfordu objavio je rezultate najvećeg komparativnog istraživanja o upotrebi vijesti u digitalnom medijskom okruženju. Istraživanje je provedeno 2017. godine u 36 zemalja svijeta a obuhvatilo je više od 70 000 ispitanika u državama Europe, sjeverne i južne Amerike te Azije i Pacifika. Istraživanje je prvi puta obuhvatilo Hrvatsku, gdje je akademski partner bio Centar za istraživanje medija i komunikacije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Cjelokupni izvještaj uz popratne informacije dostupan je besplatno na www.digitalnewsreport.org.

Anketu on-line upitnikom na ne-probabilističkom uzorku provela je organizacija za istraživanje tržišta YouGov u siječnju i veljači 2017. U Hrvatskoj je obuhvaćeno 2005 ispitanika koji konzumiraju vijesti a imaju pristup internetu, temeljem stalnog on-line panela koji je ponderiran da reflektira populaciju koja ima pristup internetu prema dobi, spolu, regiji, socijalnom statusu. Istraživanje pod-reprezentira građane koji nemaju pristup internetu – starije, nižeg obrazovanja i slabijeg materijalnog položaja.

U nastavku je prevedeni tekst o Hrvatskoj Zrinjke Peruško koji je objavljen u Reuters Institute Digital News Report 2017, Reuters Institute for the Study of Journalism, University of Oxford, str. 60-61.

Zrinjka Peruško

Centar za istraživanje medija i komunikacije, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Hrvatska

Populacija: 4.2m

Raširenost Interneta: 74%

Hrvatsko medijsko tržište karakterizira jaki televizijski sektor, koncentrirani nacionalni tisak u kojemu tiraže padaju, a raste sektor medija «rođenih na internetu» i tradicionalnih (legacy) medija na internetu

Ključna medijska tema u prošloj godini bila je opasnost za uređivačku neovisnost javne radiotelevizije HRT-a nakon što je veliki broj novinara i urednika smijenjen ili preraspoređen a ravnatelj HRT-a smijenjen nakon parlamentarnih izbora. Članovi nove konzervativne vladine koalicije također su zaprijetili financijskoj stabilnosti HRT-a planovima da se iznos pristojbe smanji do kraja ove godine. Uz to, vlada je ukinula subvencije neprofitnim medijima.

HRT je istovremeno postepeno gubio dugotrajni primat u vijestima koji su preuzeli njegovi komercijalni rivali. Nova TV, u vlasništvu Central European Media Enterprises (CME) s Bermuda, koja je vlasnik televizijskih stanica u šest srednje i istočno europskih zemalja, vodi s tjednim dosegom od 64%, slijedi je RTL Televizija u njemačkom vlasništvu (60%), a HRT je sad na trećem mjestu (44% za televiziju a 58% uključujući radio).

Na tržištu tiskanih medija, najpopularniji je tabloid 24sata (39%), u vlasništvu austrijske kopanije Styria. Jutarnji list, kvalitetni dnevni list s najvećom tiražom u Hrvatskoj (30%) dio je najveće hrvatske kompanije tiskanih medija Hanza Media, ranije Europa Press Holding. Ali, kao i drugdje, uloga tiskanih medija ubrzano se smanjuje dok se online vijesti i mobilne vijesti postaju sve važnije, posebno za mlađe korisnike. U periodu od 2008 do 2014 tiraže tiskanih medija pale su s 640,000 na 300,000 primjeraka na dan[1]. Potrošnja za reklamiranje u tiskanim medijima plala je s 104 milijuna eura u 2008 na samo 36 milijuna eura u 2015, dok je potrošnja online narasla od 4 milijuna eura na 22 milijuna eura u istom razdoblju.

U online vijestima, na prvom mjestu je medijski brand «rođen na internetu» (Index.hr) kojeg publike cijene zbog njegovih jakih (centar-lijevih) stavova. Tradicionalne medijske kompanije također imaju prepoznatu internetsku prisutnost, pa je web stranica 24 sata cijenjena od njegovih publika zato što je zabavna, dok čitatelji jutarnji.hr cijene radi najboljeg razumijevanja kompleksnih tema.

Publike u Hrvatskoj nisu sklone plaćanju vijesti, niti vole on-line oglase, što otežava razvoj održivog poslovnog modela za online vijesti usprkos stalnom porastu broja online publika. Navike tradicionalno niske pretplate na medije u offline okolini nisu promijenjene u online okruženju.

Dnevnik.hr (39%) je digitalno mjesto vodećeg offline izvora vijesti Nove TV i najvažniji izvor televizijskih vijesti u digitalnom medijskom okruženju. Online prisutnost javne radiotelevizije HRTi ima skromnih 10% tjedne upotrebe, čime se odražava relativan neuspjeh njihove online strategije vijesti kao i moguće nezadovoljstvo publike promijenjenim uređivačkim politikama. Najvažnijih 10 online izvora vijesti pokazuje da tradicionalni mediji (dvije televizijske stanice i četiri novine) dijele prostor s brandovima rođenim na internetu kao što su Indeks.hr ili Net.hr, koji su postali važan dio digitalnog krajolika.

U isto vrijeme, u atmosferi sve više negativnih vijesti i političkog populizma, mnogi u Hrvatskoj se okreću društvenim medijima (56%) kao alternativi tradicionalnim medijima i mjestu gdje mogu podijeli svoju zabrinutost.

Povjerenje

U Hrvatskoj je ukupno nisko povjerenje u institucije vlasti i političke institucije, ali postoji pozitivna korelacije između redovitog gledanja televizije i povjerenja u medije. Istraživanje smješta Hrvatsku u donju trećinu zemalja i po povjerenju u medije od 39% (24. mjesto od 36), i za izostanak političkog utjecaja – 15% (32. mjesto).

Najvažniji medijski brandovi offline

Najvažniji medijski brandovi online

Izvori vijesti:

• TV za  vijesti: 79%
• Tisak za vijesti: 43%
• Online (uključujući društvene medije) za vijesti: 91%
• Društveni mediji za vijesti: 56%
• Radio za vijesti: 28%

• Platili bi za online vijesti: 8% (29/35)
• Koriste blokiranje reklama: 27% (9/36)
• Povjerenje u medije : 39% (24/36)
• Povjerenje u medije koje ja koristim: 40% (29/36)
• Mediji su slobodni od političkog utjecaja: 15% (32/36)
• Mediji su slobodni od ekonomskog utjecaja: 16% (30/36)

Glavni društveni mediji i aplikacije za vijesti

[1] Vozab 2014 https://cim.fpzg.unizg.hr/wp-content/uploads/2016/10/ms_vol5_br10_09w-4.pdf)